Povlastice na osnovu članstva u Udruzi
Telefonska pretplata
Pogodnosti pri korištenju telefona uz 50% popusta u cijeni pretplate i sa 20 besplatnih minuta, odnosi se na invalide s tjelesnim oštećenjem organa za kretanje od 80% i više, te na gluhe osobe s tjelesnim oštećenjem od 70% i više. Ove se povlastice ostvaruju putem udruge uz predočenje preslike rješenja o tjelesnom oštećenju i jedne uplatnice telefonskog računa.
Radio televizijska pretplata
Od plaćanja RTV pristojbe oslobađaju se: 100% slijepe osobe u smislu Zakona o listi tjelesnih oštećenja Ova se povlastica ostvaruje putem udruge uz predočenje: preslike rješenja o tjelesnom oštećenju i jedne uplatnice RTV pristojbe.
Pomoći i usluge članovima Udruge
Svojim članovima Udruga na različite načine pomaže u rješavanju njihovih osobnih potreba i teškoća. To se najčešće čini putem pravnih i drugih savjeta, pisanja zamolbi i drugih podnesaka, posredovanja kod nadležnih upravnih i drugih tijela, upoznavanja javnosti s problemima i teškoćama članova, ovjeravanja doznaka za ortopedska i druga pomagala, obilazaka i upoznavanja životnih prilika članova, obavještavanje članova o novinama u propisima, znanosti i tehnologiji, priređivanja susreta, razgovora, organiziranja radionica i tome slično.
Prava na osnovi invaliditeta
Utvrđivanje tjelesnog oštećenja
Osobama s trajnim oštećenjem jednog ili više organa i njihovih funkcija (osobama s invaliditetom) nadležna upravna ili druga tijela priznat će se zakonom propisana prava tek nakon što od ovlaštenih stručnih tijela dobiju nalaz i mišljenje o njihovoj: vrsti i stupnju težine bolesti ili tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje se ne mogu liječenjem otkloniti, potpunoj nesposobnosti za rad, preostaloj radnoj sposobnosti, postojanju mogućnosti osposobljavanja za samostalan život i rad, prijekoj potrebi pomoći i njege druge osobe i sličnim čimbenicima o stanju osobe. Tako utvrđeno stanje i tjelesno oštećenje osnova je za stjecanje propisanih prava u sustavima mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi. Tjelesno oštećenje utvrđuje stručno tijelo ovisno o statusu i životnoj dobi osobe, te o sustavu u kojem osoba želi ostvariti pravo po osnovi invaliditeta odnosno oštećenja. Nalaze, ocjene i mišljenja o tjelesnom oštećenju u sustavu mirovinskog osiguranja daju vještaci u područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Područna služba Karlovac.
Zdravstveno osiguranje
Zdravstveno osiguranje je trojako – osnovno, dopunsko i privatno. Osnovno zdravstveno osiguranje je obvezno i njime se osiguranim osobama i članovima njihovih obitelji osiguravaju prava na načelima uzajamnosti i solidarnosti, a provodi ga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Dopunsko zdravstveno osiguranje je dobrovoljno (provodi ga HZZO i društva za osiguranje) i njime se osiguranim osobama Zavoda osigurava plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja ne podmiruje HZZO.
Oslobađanje od plaćanja participacije
Zakonom o oslobađanju od plaćanju dijela troškova zdravstvene zaštite i Odlukom o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, propisani su uvjeti i način stjecanja prava na oslobađanje od plaćanja dijela troškova zdravstvene zaštite. Participaciju ne plaćaju: djeca do 18-te godine života, osobe s invaliditetom i druge osobe s priznatim pravom na pomoć i njegu druge osobe, osobe s najmanje 80% tjelesnog oštećenja i tjelesno hendikepirane osobe, te osigurane osobe čiji ukupan prihod, u prethodnoj godini, po članu obitelji nije bio veći od 40%, a za samce 52% proračunske osnovice. Zahtjev za oslobađanjem od participacije podnosi se područnom uredu HZZO, ispostavi Karlovac uz priložene dokaze o invaliditetu i zdravstvenom stanju odnosno prihodima obitelji.
Oslobađanje od plaćanja administrativnih pristojbi
Iznimno administrativnu pristojbu ne plaćaju djeca do 18 godina života i invalidi s oštećenjem organizma od najmanje 80% prema posebnim propisima.
Ortopedska i druga pomagala
Osigurana osoba ima pravo na ortopedska i druga pomagala, na popravak pomagala, na rezervne dijelove i potrošni materijal, te na izradu pomagala određene kakvoće u opsegu i na način utvrđen Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima. Osigurana osoba ima pravo na pomagala utvrđene vrijednosti, količine i dužine roka uporabe prema medicinskoj indikaciji, a daje se na uporabu bez ili uz obvezu vraćanja. Pomagala propisuje ugovorni liječnik određene specijalnosti, a izdanu potvrdu mora ovjeriti ovlašteni zaposlenik HZZO. Veći dio pomagala moguće je dobiti tek nakon odobrenja povjerenstva za ortopedska i druga pomagala područne službe HZZO, a dio samo po odobrenju povjerenstva za pomagala pri Direkciji HZZO.
Mirovinsko osiguranje
Zakonom o mirovinskom osiguranju osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti i invalidnosti, a članovima njihovih obitelji za slučaj smrti osiguranika odnosno korisnika mirovine. Obvezno se osiguravaju prava na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu, zatim na profesionalnu rehabilitaciju, naknadu za tjelesno oštećenje i naknadu putnih troškova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava.
Invaliditet i invalidi rada
Prema članku 34. Zakona o mirovinskom osiguranju invaliditet postoji kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajan gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad) ili se pak radna sposobnost trajno smanji za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). U sustavu mirovinskog osiguranja postojanje invaliditeta svojim nalazom i mišljenjem utvrđuju ovlašteni vještaci u područnim službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a u sustavu socijalne skrbi provostupanjska tijela vještačenja u Centrima za socijalnu skrb. Zakon o mirovinskom osiguranju osiguranim osobama za slučaj invaliditeta jamči pravo na invalidsku mirovinu.
Naknada za tjelesno oštećenje
Pravo na naknadu za tjelesno oštećenje stječe osiguranik kod kojeg je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30%, a nastanak istog je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijela tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba bez obzira na to je li ono uzrokuje ili ne uzrokuje invaliditet. Naglasimo da tjelesno oštećenje po svojoj težini može uzrokovati invaliditet, ali ono samo po sebi nije uvijek i invaliditet. Naknada za tjelesno oštećenje ovisi o postotku oštećenja utvrđenom prema odredbama Zakona o listi tjelesnog oštećenja, odnosno Zakona o listi profesionalnih bolesti, a visina naknade određuje prema Odluci o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja od 01.01.2006. godine.
Mirovinski staž s povećanim trajanjem
Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem propisano je da invalidnim osobama koje su zaposlene, tj. osigurane kao osobe oboljele od paraplegije i reumatidnog artritisa, te osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica staž osiguranja računa se s povećanim trajanjem (svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci). Također im se snižava dobna granica za starosnu mirovinu i to po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja. Kako bi se ostvarilo to pravo treba služba vještačenja područne službe HZMO utvrditi svojstvo osiguranika sa gore navedenim oboljenjima.
Naknada putnih troškova
Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih troškova kada ju HZMO uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i mišljenja od strane ovlaštenog vještaka odnosno kada ga uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije, a to pravo ima i pratitelj osigurane osobe. Naknada obuhvaća troškove prijevoza, te prehrane i smještaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.
Profesionalna rehabilitacija
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik, odnosno invalid rada kod kojega nastane invaliditet prije navršene 50. godine života, ako se obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. Za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Doplatak za djecu
Pravo na doplatak za djecu ustanovljeno je Zakonom o doplatku za djecu kao državna novčana potpora za uzdržavanje i odgoj djece. To pravo – ovisno o visini dohotka kućanstva može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je tijelo socijalne skrbi povjerilo dijete na čuvanje i odgoj za svu djecu koju stvarno uzdržava – vlastitu, posvojenu, pastorčad, unučad i onu povjerenu na čuvanje.
Pravo na doplatak za djecu
Zakon je utvrdio pogodnosti za invalidnu djecu. Za dijete s težim oštećenjima zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi određuje se doplatak u svoti od 25% od proračunske osnovice neovisno o visini ukupnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva. Uz to djetetu s težim oštećenjem zdravlja, koje je nastalo prije navršene 18-te godine života, pripada doplatak do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.
Socijalna skrb
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.
Pomoć i njega u kući
Osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti, kao i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe može se temeljem nalaza i mišljenja tijela vještačenja odobriti pomoć i njega u kući, ako pomoć i njegu ne može osigurati od najbližih srodnika ili ugovorom o uzdržavanju, ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice i ako na području prebivališta osobe postoji ustanova za takove pomoći. Pomoć i njega u kući obuhvaća organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje suđa i drugo), obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrijeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština), održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Korisniku doplatka za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i pomoć i njega u kući za zadovoljavanje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji. Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi pravo na skraćeno radno vrijeme a dijete koristi poludnevni smještaj, kao ni dijete čiji roditelj koristi porodni dopust ili dopust do sedme godine života djeteta zbog njegovog težeg tjelesnog ili mentalnog oštećenja.
Korisnik socijalne skrbi
Ne smatra se da nema sredstva za uzdržavanje osoba čiji ostvareni prihod po članu obitelji nije veći od 100% osnovice za socijalna davanja propisana Zakonom o socijalnoj skrbi.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi i propisima donesenim na temelju njega samac ili obitelj imaju pravo na desetak oblika pomoći. Većinu tih prava mogu i trebaju koristiti osobe s invaliditetom.
Radi ostvarivanja prava iz socijalne skrbi valja se obratiti Centru za socijalnu skrb Karlovac.
Pravo na savjetovanje
Pravo na savjetovanje pruža se sa svrhom uspješnijeg prerastanja nedaća i teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti, te odgovornog odnosa pojedinca prema samome sebi, obitelji i društvu.
Pomaganje u prevladavanju teškoća
Pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća pruža se samcu ili obitelji radi savladavanja nedaća i teškoća u svezi s bolešću, starošću, smrti u obitelji, problemima u odgoju djece, invaliditetom, uključivanjem u svakodnevni život, te drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.
Pomaganje se odnosi na vođenje kućanstva, raspolaganja novcem, učenjem djeteta, nabavu odjeće, pronalaženje posla, rješavanje problema stanovanja i smještaja u ustanovu, poduzimanje pravnih radnji i drugo.
Pomoć za uzdržavanje
Može ostvariti samac ili obitelj koji nemaju sredstva za uzdržavanje, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. Pomoć za uzdržavanje ostvaruje se u novcu ili u naravi.
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja
Može se odobriti ako prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca ne prelazi visinu svote koja vrijedi kao osnovica za pomoć za uzdržavanje.
Jednokratna pomoć
Ova pomoć se odobrava samcu ili obitelji koji, zbog trenutačnih okolnosti npr. rođenja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarnih nepogoda ili drugih nevolja, nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe.
Pravo na osobnu invalidninu
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, osoba s težim tjelesnim oštećenjem ili s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju čije je oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18-te godine života ima pravo na osobnu invalidninu. To pravo utvrđuje Centar za socijalnu skrb na osnovi nalaza i mišljenja tijela vještačenja o težini i vrsti oštećenja i bolesti. Osobna invalidnina iznosi 250% osnovice za osobe bez prihoda, a ako imaju kakav prihod njihov se tromjesečni prosjek odbija od spomenutog iznosa.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu
Zakon o socijalnoj skrbi propisao je da osoba koja se, zbog tjelesnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti, ne može samo zbrinjavati ima pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe uz uvjet da prihod po članu obitelji u tri mjeseca prije podnošenja zamolbe nije prelazio iznos od 200%, a za samce 250% osnovice koju određuje Vlada RH. Iznimno osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti ili teže tjelesno ili mentalno oštećena ima pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe i kada je prihod po članu obitelji ili prihod samca veći od utvrđenih dohodovnih cenzusa. Doplatak se određuje u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njega druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. Zamolba se podnosi Centru za socijalnu skrb.
Osposbljavanje za samostalan život i rad
Pod osposobljavanjem na samostalan rad podrazumijeva se osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i radno osposobljavanje u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama po posebnom programu. Pravo na osposobljavanje ima tjelesno i mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete i mlađa punoljetna osoba kada tijelo vještačenja utvrdi da se može osposobiti za rad na odgovarajućem poslu s punim radnim vremenom. Odrasla osoba kod koje nastane oštećenje prije navršenih 45 (muškarac) odnosno 40(žena) godina života to pravo ostvaruje ako tijelo vještačenja ocijeni, da se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom odgovarajućem poslu. Tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba koja je uspješno završila osposobljavanje za samostalan rad ima pravo na naknadu do zaposlenja u visini od 70% osnovice ako se prijavi nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od 30 dana po završetku osposobljavanja. Naknadu isplaćuje Centar za socijalnu skrb. Pravo na osposobljavanje za samostalan život ima osoba za koju tijelo vještačenja utvrdi da se s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja ili bolesti može na temelju posebnih rehabilitacijskih programa osposobiti za samozbrinjavanje. Osoba za vrijeme osposobljavanja može biti smještena u ustanovu socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj. Ako za vrijeme osposobljavanja mora putovati u drugo mjesto tada ima pravo na novčanu pomoć za pokriće troškova prijevoza.
Skrb izvan obitelji
Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća sve oblike smještaja ili boravka u udomiteljskoj obitelji i u domovima socijalne skrbi, kao i svim oblicima smještaja ili boravka što ih pruža vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba, a u kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, čuvanje, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija i drugo. Socijalna skrb izvan vlastite obitelji ostvaruje se kao stalni, tjedni i privremeni smještaj, te cjelodnevni i poludnevni boravak, a osigurava se prije svega djeci bez roditelja i roditeljske skrbi, zatim osobama s posebnim potrebama kad je to najsvrsishodnije radi njihova čuvanja, školovanja, osposobljavanja i rehabilitacije, pa osobama nesposobnima za rad koji žive u teškim životnim prilikama, te nemoćnim starim i drugim osobama kojima je potrebna stalna pomoć i njega koju ne mogu dobiti u svom domu. Skrb izvan vlastite obitelji može se pružiti na zahtjev ili uz pristanak korisnika ili njegovog zakonskog skrbnika, ako posebnim propisima nije drukčije određeno. Valja reći da je Centar za socijalnu skrb dužan obići osobu smještenu izvan vlastite obitelji najmanje jedanput u šest mjeseci. Sudjelovanje u troškovima stalnog smještaja regulirano je Zakonom o socijalnoj skrbi kao i njegovim podzakonskim aktima. Osoba koja je dužna uzdržavati odraslu osobu nesposobnu za rad nije dužna sudjelovati u cijeni smještaja, ako su njeni prihodi ili prihodi njene obitelji manji od trostrukog iznosa prihoda samca ili obitelji utvrđenog u članku 16. stavku 2. i 3. Zakona o socijalnoj skrbi (kao kod određivanja pomoći za uzdržavanje).
Druge pomoći
Socijalno ugroženim osobama mogu se odobriti još i ove pomoći: pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, pomoć za podmirenje pogrebnih troškova, te pomoć za nabavu ogrijeva. Te pomoći odobravaju se temeljem propisa koji reguliraju područje socijalne skrbi. Pomoć za prehranu osigurava se dostavom ručka (iznimno 3 obroka na temelju liječničke dokumentacije) osobi koja sama nije u mogućnosti pripremiti obroke hrane. Pomoć za odjeću i obuću ostvaruje se uz posredovanje socijalnog radnika kod nabave i plaćanjem računa. Pomoć za osobne potrebe (džeparac) korisnika stalnog smještaja utvrđuje se u visini od 20% osnovice, ako taj iznos ne može sam osigurati vlastitim prihodima ili imovinom. Podmirenje pogrebnih troškova odobrava se za pogreb osobe koja nema zakonskog ili ugovornog uzdržavatelja, a u času smrti je bila korisnik prava na pomoć za uzdržavanje ili prava stalnog smještaja. Podmirenje troškova ogrijeva može se odobriti korisniku prava na pomoć za uzdržavanje i to jedanput godišnje za nabavu do 3 kubična metra drva. Ova pomoć je prebačena pod nadležnost lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zapošljavanje i rad
Profesionalna rehabilitacija provodi se pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta zbog uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagođenim i posebnim programima.
Zapošljavanje se provodi pod općim uvjetima na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima u ustanovama ili trgovačkom društvu sa statusom zaštitne radionice.
Valja naglasiti da se pod zapošljavanjem u posebnim uvjetima smatra i samozapošljavanje odnosno otvaranje vlastitog obrta, obavljanje raznih samostalnih djelatnosti, kao i zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu.
Zapošljavanje na otvorenom tržištu rada i obveze poslodavca
Poslodavci u oblasti državne uprave, sudbenih vlasti i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, javne službe, izvanproračunskih fondova te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužni su na primjerenom radnom mjestu (prema vlastitom odabiru) u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno: do 31.12.2008. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 42 zaposlena, do 31.12.2011. najmanje jednu osobu sa invaliditetom na svaka 35 zaposlena, do 31.12.2014. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih, do 31.12.2017. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih. Poslodavac koji podliježe prethodnoj obvezi, a nije ispunio tu obvezu dužan je svakog mjeseca prilikom isplate plaća uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,2% iznosa isplaćenog za taj mjesec za bruto plaće i naknade plaće. Poslodavac koji ne podliježe navedenoj obvezi dužan je, osim ako unatoč toga ima zaposlen određen broj osoba s invaliditetom, svakog mjeseca prilikom isplate plaća uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,1% iznosa isplaćenog za taj mjesec za bruto plaće i naknade plaće.
Olakšice pri zapošljavanju
Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom ima pravo na olakšice i to: olakšice predviđenim poreznim propisima pravo na novčani poticaj pravo na poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne samouprave ili s drugim poslodavcem. Navedeni poticaji mogu sadržavati: jednokratna materijalna davanja namijenjena za prilagodbu radnog mjesta i uvjete rada, kreditna sredstva po povoljnim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata i pribora potrebnog za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili sufinanciranja dijela plaće osobnog asistenta (pomagača u radu) osobe s invaliditetom u tijeku rada.
Novčani poticaji
Poslodavac koji zaposli nezaposlenu osobu s invaliditetom utvrđenim prema odredbama ovog Zakona ima pravo na novčani poticaj. Novčani poticaj se određuje u visini uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog po propisima o obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog po propisima o osnovnom zdravstvenom osiguranju te uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog prema zakonu koji uređuje posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti. Zahtjev za isplatu novčanog poticaja poslodavac podnosi Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjevu se obavezno prilaže obračun novčanog poticaja s podacima o osobama s invaliditetom i o uplaćenim doprinosima na plaću za te osobe, zatim dokaz da su za sve radnike uplaćeni doprinosi, primjerci obračuna plaće osoba s invaliditetom, a prvi put i dokazi o zapošljavanju osobe s invaliditetom.
Zaštita zaposlenika
Na osnovi članka 2. Zakona o radu (“Narodne novine”, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/ 03, 142/03 i 30/04) osoba koja traži zaposlenje (a i zaposlenik) ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj od drugih osoba zbog između ostaloga tjelesnih i mentalnih teškoća. Kad ovlaštena stručna osoba odnosno tijelo ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog tijela, u pisanom obliku ponuditi zaposleniku druge odgovarajuće poslove za koje je sposoban. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima zaposlenika izmijeniti raspored radnog vremena i poduzeti sve druge radnje kako bi zaposleniku osigurao odgovarajuće poslove. Člankom 78. Zakona je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti samo uz prethodnu suglasnost zaposleničkog vijeća, a ako toga nema onda nadležne službe zapošljavanja. Za dobivanje takve suglasnosti poslodavac mora dokazati da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da zaposleniku osigura druge odgovarajuće poslove ili da je zaposlenik odbio raspored na poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima.
Privremena nesposobnost za rad
Zakon o radu posvetio je dužnu pažnju pravima zaposlenika za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, do koje dolazi zbog ozljede ili ozljede na radu, te bolesti ili profesionalne bolesti. Prvo recimo da je zaposlenik dužan što je moguće prije izvijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju. Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposleniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja i oporavka od pretrpljene ozljede na radu ili od profesionalne bolesti. Zakon također propisuje da ozljeda na radu odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje zaposlenika i ostvarivanje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Zato se zaposlenik za kojeg se nakon liječenja i oporavka utvrdi da je sposoban za rad ima pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili pak na druge odgovarajuće poslove. Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac, a ako takav zaposlenik nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na posao ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. Člankom 228. Zakona o radu određena novčana kazna poslodavca u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ako otkaže zaposleniku za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koji privremeno ne radi zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Dopust ili skraćeno radno vrijeme
Pravo na plaćeni dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do sedme godine života djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedan od roditelja pod uvjetom da su oba roditelja zaposlena s punim radnim vremenom, te da roditelj sam brine i njeguje dijete s težim smetnjama. Nakon prestanka jednog od tih prava jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena. Izuzetno jedan zaposleni roditelj može ostvariti jedno od prava za vrijeme dok je drugi roditelj na odsluženju vojnog roka ili radi u pričuvnom sastavu, ili se nalazi u pritvoru ili zatvoru duže od 30 dana, odnosno ta prava može ostvariti otac dok je majka na obveznom porodnom dopustu, ili pak jedan od roditelja dok drugi nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu. Težim smetnjama u razvoju smatraju se psihička i fizička oštećenja funkcija organa i organskih sustava takvog stupnja zbog kojeg dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene kronološkoj dobi, već je ovisno o pomoći druge osobe u obavljanju osnovnih životnih potreba, oblačenja i svlačenja, pokretanja tijela, korištenju lijekova, specijalne dijete i tehničke opreme i slično, a što utvrđuje tijelo vještačenja. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti i roditelj punoljetnog djeteta nad kojim je produženo roditeljsko pravo, kao i roditelj punoljetnog djeteta nad kojim nije produženo roditeljsko pravo ako su teže smetnje u razvoju postojale prije punoljetnosti djeteta. Roditelj koji radi s polovicom punog radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme od punog radnog vremena na teret socijalne skrbi, a kada koristi dopust do sedme godine života djeteta ima pravo na naknadu plaće u visini iznosa 5 osnovica. Valja istaći da se pravo na dopust, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ostvaruje u sustavu socijalne skrbi iako proizlazi iz radnog odnosa, odnosno rada, te da je to pravo roditelja a ne djeteta.
Zaštita roditelja djeteta s teškoćama u razvoju
Roditelju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu i korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. Otkaz je nevažeći ako zaposlenik u roku od 15 dana od dana dostave otkaza obavijesti poslodavca da se koristi tim pravom i o tome mu podnese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela. Člankom 111. Zakona o radu propisano je da otkazni rok ne teče (uz ostalo) za vrijeme privremene nesposobnosti, zatim za vrijeme kada roditelj koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, te kada koristi pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom. U članku 228. istog zakona određeno je da će poslodavac biti novčano kažnjen za prekršaj, ako jednom od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ne omogući korištenje dopusta ili rad s polovicom punog radnog vremena, zatim ako roditelju koji se koristi pravom na rad u skraćenom radnom vremenu naredi prekovremeni rad ili mu bez suglasnosti promjeni mjesto rada, te ako takvom roditelju otkaže ugovor o radu za vrijeme korištenja nekog od prava po osnovi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.
Mobilnost
Putovanje željeznicom i brodom
Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu i Pravilnikom o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem putničkom prometu utvrđeno je pravo na povlasticu osoba s invaliditetom. Pravo na ove povlastice imaju: slijepe osobe koje imaju 10% sposobnosti vida, gluhe i gluho-slijepe osobe, osobe s mentalnom retardacijom (težom i teškom), tjelesno invalidne osobe s oštećenjem organa za kretanje od najmanje 70%, kronični bubrežni bolesnici na kemodijalizi, osobe koje po posebnim propisima ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe, invalidna djeca čiji roditelji ostvaruju pravo na dopust do sedme godine djetetova života, roditelji koji imaju pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju, vojni i civilni invalidi rata. Radi se o povlastici od 75% od cijene vozne karte i to za četiri putovanja godišnje željeznicom ili brodom, a koristi se na temelju objave koju izdaje Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb nadležne županije po mjestu boravišta Potrebni dokumenti: Osobna iskaznica osobe s invaliditetom i pratiteljem, preslika i original rješenja o tjelesnom oštećenju, odnosno pravu na dopust ili na rad s polovicom radnog vremena, te potvrda o nepostojanju tjelesnog oštećenja za pratitelja.
Godišnja naknada za ceste pri registraciji vozila
Ovu naknadu ne plaćaju osobe s tjelesnim oštećenjem najmanje 80% kao i nižim postotkom, ali najmanje 60% ako se odnosi na oštećenje nogu. Da bi te osobe bile oslobođene plaćanja naknade za uporabu cesta trebaju pri registraciji vozila predati vjerodostojnu ispravu o tjelesnom oštećenju od najmanje 80% ili oštećenju organa za kretanje od najmanje 60%.
Osiguranje vozila
Osobe s invaliditetom mogu ostvariti od 10 do 20% dodatnog popusta kod plaćanja premije za godišnje osiguranje osobnog automobila, što ovisi o stupnju tjelesnog oštećenja i kriteriju osiguravajućeg društva. Zato se pred registraciju vozila uputno propitati o toj pogodnosti, kao biste odabrali najpogodniju tvrtku za osiguranje svog vozila.
Besplatna uporaba autocesta i objekata s naplatom
Člankom 62. stavak 2. Zakona o javnim cestama propisano je da se cestarina za uporabu autocesta i objekata s naplatom (most, tunel, vijadukt i sl.) ne plaća za putničke automobile osoba koja imaju 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja i osobe sa 60% i više oštećenja organa za kretanje. Ovo se pravo ostvaruje ishođenjem Smart-kartice u Sektoru naplate Hrvatskih autocesta (Jadranska avenija 6, 10250 Lučko, tel. 01/65-04-812). Uz zahtjev za izdavanje Smart-kartice treba predočiti rješenje o tjelesnom oštećenju, prometnu dozvolu koja glasi na ime osobe s invaliditetom i osobnu iskaznicu, te priložiti preslike navedenih dokumenata. Ako se Smart-kartica traži pismenim putem, zahtjevu treba priložiti preslike dokumenata i rješenje o tjelesnom oštećenju koje mora ovjeriti javni bilježnik. Za izdavanje Smart-kartice plaća se 20,00 kn.
Znak pristupačnosti
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama: Osobe sa 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenje donjih ekstremiteta 60 ili više posto, mogu propisanim znakom pristupačnosti označiti vozilo u kojem se prevoze. Prava koja proizlaze iz znaka pristupačnosti ne smije koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom. Znak pristupačnosti izdaje se na ime osobe s invaliditetom, odnosno za vozila udruga osoba s invaliditetom na ime udruge, a izgled znaka, uvjete za njegovo stjecanje, način obilježavanja parkirališnog mjesta te prava koja se na temelju njega mogu ostvarivati, propisuje ministar nadležan za zdravstvo u suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove prometa.
